Retrospektivom ostavštine Helmuta Newtona bečki Kunstforum u jesen 2022. g. slavi 100. rođendan ovog svjetski poznatog berlinskog fotografa (1920.-2004.). Na izložbi će biti prikazano oko 300 radova koji prikazuju cjelokupni Newtonov opus. Otvorenje izložbe je 19. listopada 2022., a izložba ostaje otvorena do 15. siječnja 2023.

Newton, kontroverzna ličnost čiji radovi i danas fasciniraju i provociraju, poznat je prije svega po slikama žena: moćnih, agresivnih, samouvjerenih – golih i odjevenih – uvijek okrenutih prema gledatelju. Njegove su fotografije nebrojeno puta objavljene i distribuirane kroz časopise – njihov ikonski karakter ukorijenio se u našoj kolektivnoj vizualnoj memoriji.

Helmut Newton, Woman examining Man, Calvin Klein-US Vogue, St. Tropez, 1975 © Helmut Newton Foundation

Zapravo, Newtonova karijera razvijala se prvenstveno kroz njegovu modnu fotografiju – što je i fokus ove izložbe. Rođen je kao Helmut Neustädter u Berlinu. Otac mu je bio vlasnik tvornice gumba njemačko-židovskog porijekla. Godine 1938. kao Židov bježi u Australiju od nacionalsocijalista i tamo počinje fotografirati modu.

1945.g. otvara fotografski studio u Melbourneu te godinu dana kasnije mijenja prezime u Newton i uzima australsko državljanstvo. Godine 1948, oženio je glumicu June Browne s kojom je živio do svoje smrti, a koja se i sama bavila fotografijom pod pseudonimom Alice Springs.

Počevši od 1956, Helmut Newton radio je za australsko izdanje ženskog modnog magazine Vogue, dio medijskog magnata američkog Židova ruskog podrijetla Samuela Newhousa. Poslije je radio u francuskim, američkim, talijanskim i njemačkim izdanjima Voguea, kao i u drugih modnim magazinima. Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća Newton je bio jedan od najtraženijih i najskupljih modnih, reklamnih i portretnih fotografa.

Newton je svoj neponovljivi stil pronašao u Parizu 1960-ih, gdje je postavljao svoje modele i stvarao situaciju nelagode i dvosmislenosti kroz reske kazališne postavke na sceni visoke mode koju su karakterizirali luksuz i ekscentričnost.

Tek 1980-ih Newton se okrenuo fotografiji akta. Sa svojim oštro nacrtanim, velikim modelima u gotovo ratobornoj golotinji, čija se seksualnost doima samoodređenom i aktivnom, Newton je testirao društvene i moralne granice i još uvijek – ili osobito ponovno – izaziva nova pitanja.

U stručnim krugovima postoje velike nesuglasice oko vrijednosti njegova djela, a neke njegove  fotografije feministkinje su nazivale seksističkim, rasističkim, pa i fašističkim. U listopadu 2003 godine zaklada Stiftung Preußischer Kulturbesitz potpisala je ugovor s Helmut Newtonom za trajnu prezentaciju njegovih fotografija u Berlinu, što su brojni kritičari ocijenili kao isforsiranu samopromociju Helmuta Newtona koji je uz pomoć njemačkih državnih institucija dobio ekskluzivni i stalni izložbeni prostor, što nije uspjelo većini vodećih njemačkih umjetnika. Helmut Newton poginuo je u prometnoj nesreći nakon što doživio infarkt vozeći automobil  prema  Sunset Boulevardu u Los Angelesu. Njegov pepeo pokopan je Gradskom groblju III u Berlinu.

Izložba predstavlja Newtona ikonografskim fotografijama, ali i dosad neizlaganim djelima, osvjetljava manje poznate aspekte Newtonova svijeta i skreće pozornost na cjeloviti opus u rasponu između umjetnosti i komercijalnog koji na određen način odražava duh vremena od 1960-ih do prijelaza tisućljeća.

Izložba je nastala u suradnji sa Helmut Newton Foundation Berlin. Kustosi izložbe su: Matthias Harder, Helmut Newton Foundation Berlin i Evelyn Benesch, Kunstforum Wien.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here