Na spomen broda “Galeb” vežu se razne kontroverze i pitanja. Jedno koje se često postavlja je sljedeće: gdje je plovio i koja je bila njegova svrha u vrijeme stvaranja mlade hrvatske države?

Kad se u Domovinskom ratu 1991. i 1992. godine Jugoslavenska ratna mornarica povlačila iz hrvatskih voda brod “Galeb” bio je sastavni dio njene flote i tada je započela njegova agonija.

Kapetan fregate, danas pokojni Slovenac Herman Drnovšek, bio je pretposljednji zapovjednik  školskog broda “Galeb”, nekadašnje Jugoslavenske ratne mornarice (JRM). Kada bi brodski kuhar skuhao hranu za posadu, prvi pijat trebao je kušati kapetan Herman. Ako je bio zadovoljan hranom, tek tada se poslužila posada ili se ponovo moralo kuhati – zapovjednik Herman napustio je brod 17. srpnja 1991. godine.

Dragan Jurić-Miro, posljednji mirnodopski zapovjednik „Galeba“

Posljednji mirnodopski zapovjednik “Galeba” bio je tada 37-godišnji poručnik bojnog broda  Dragan Jurić-Miro, Hrvat po nacionalnosti (Pločanin). S dužnosti zamjenika zapovjednika promaknut je u zapovjednika „Galeba“ 30. srpnja 1991. godine.
Upravitelj stroja bio je Srboljub Petrović. Oficiri su bili dijelom Srbi, dijelom Hrvati (Slavonci, Dalmatinci), te bosanski muslimani. Uglavnom su to bili mladi časnici: Miroslav Ludman iz Đakova, Boško Balen iz Splita, poručnik bojnog broda Stanković (iz Slavonije), zastavnik prve klase Panđa i poručnik korvete Jovica Ćurčić (iz Vojvodine). Na brodu je bilo i ročnika iz Rijeke, Raba, Labina, Pule, Poreča i Umaga. Bila je to stota klasa na brodu (tzv. septembarci).

——————————————————————————————————

U jesen 1991. godine, “Galeb” je bio na vezu u Riječkoj luci, što je naravno uznemirilo građane Rijeke, a o tome se pisalo i u Novom listu. U zimi 1991. godine, “Galeb” je pristao u Puli, na rivi Gulio Revelante tvornice cementa, kako bi ukrcao nove ročnike koji su kasnije prebačeni u Split, na Lastovo, Vis i u Tivat.

——————————————————————————————————

No, vratimo se malo u ljeto 1991. Do zime iste godine odvilo se više kontroverznih događaja vezanih za najpoznatiji brod bivše države.


Vojne vježbe u ljeto 1991.

U srpnju 1991. godine brod “Galeb” je nekoliko dana bio na rutinskoj plovidbi iz Splita do otoka Palagruže, s pitomcima Pomorske vojne akademije u Splitu. Zadatak posade bio je obilazak vrha svjetionika, što su iskoristili i za kupanje na plaži. Kasnije je, na otvorenom moru,  provedena vježba pucanja iz protuavionskih mitraljeza, jednog s lijeve i jednog s desne strane na otvorenoj palubi, na krmi. Tijekom vježbe, za vrijeme plovidbe, aktivirana je i podvodna mina, bačena s krme u more.

U Kumboru u Crnoj Gori 23. srpnja 1991. na  Galeb se ukrcalo preko 1000 ročnika posljednje 105. klase mornara. Brodom su  krenuli  put Pule u Muzil na  pješadijsku obuku, a zatim se brod vratio u luku Split.

Tenzije i odlazak na Vis

Uslijed ratnih događanja između bivših jugoslavenskih republika, na brodu su počele  tenzije, te je znatan broj oficira podnio zahtjev za prekid aktivne vojne službe. Tenzije su osobito eskalirale između mornara hrvatske i srpske nacionalnosti.

Stalne prijetnje ZNG-a, koji je u Splitu formiran u travnju 1991. godine, u kolovozu iste godine natjerat će brod “Galeb”, uz još nekoliko neispravnih ratnih brodova koje je stavio u tegalj, na odlazak u vojnu bazu na otoku Visu.

“Galeb” je bio usidren ispred grada, oko tjedan dana. Posada broda u tom je razdoblju bila izložena svakodnevnim provokacijama otočana. Pritisak na vojsku bio je velik, toliko da se nisu mogli ni iskrcati na obalu. Zbog toga “Galeb” odlazi za Tivat, gdje je duže vrijeme ostao na vezu.

Početkom rujna “Galeb” plovi u Pulu, gdje se ukrcavaju ročnici koje odvozi u Split, Lastovo, Vis i Tivat.


Odlasci s broda i napuštanje JNA

U tim nemirnim vremenima na brodu “Galeb” služio je i ročnik U.K. iz Brseča, kormilar hrvatske nacionalnosti. Kako sam navodi, jednog dana pristupio mu je zapovjednik broda i rekao mu da iz Pule ode kući, što je izazvalo negodovanje poručnika korvete iz Vojvodine, Jovice Ćurčića. U rujnu 1991. godine U.K. je u Puli ipak uspio napustiti “Galeb”, na koji se ukrcao u srpnju 1990. godine, u Lori.

foto/ BO BO, RT SLO: brod Galeb u koparskom zaljevu, 20. listopad 1991.

 

U prvoj polovini, točnije – 8. rujna na povratku iz Pule Galeb”  je sa ročnicima doplovio u Šibenik, i sa broda se 10. rujna skinuo zapovjednik broda, kapetan fregate Dragan Jurić-Miro (1954.-2013.), te još četiri ročnika Hrvata.
O tom dolasku Galeba izvješćuje Ratni bilten šibenskog kriznog štaba (Slobodna Dalmacija od 10. rujna 1991.), a tiče se “iskrcavanja vojnika pod punom ratnom spremom iz vojnog broda “Galeb” u Mandalini”.
Kapetan Jurić napustio je Jugoslavensku ratnu mornaricu i  zapovjednički most broda, koji je desetljećima u bivšoj Jugoslaviji slovio kao „brod mira“. Prešao je u Hrvatsku mornaricu.

 

foto/ Luški glasnik: Galeb uplovljava u luku Kopar 20. listopada 1991 – 150 pripadnika TO Slovenije budno prati postupke JNA

Napeti pregovori i odlazak iz Kopra bez incidenata

Brod „Galeb“ dobio je ratnog kapetana Branislava Markovića. Brod je, u listopadu otplovio u Kopar, gdje je trebao ukrcati oficire i ročnike koji su služili u Sloveniji. U Koparski zaljev kao pratnja brodu „Galeb“ doplovio je i razarač „Kopar“, što je pobudilo veliki nemir kod slovenske strane.

Pregovorima su uspjeli postići da razarač izađe na otvoreno more gdje se usidrio, a slovenska strana je morala povući svoju Teritorijalnu obranu iz luke Kopar. Brod Galeb napustio je luku Kopar 21. listopada 1991.g u 7.00. sati; na njegovim palubama otputovalo je 1130 vojnika ročnika i njihovih oficira.  Razarač Kopar otplovio je jedan sat prije broda Galeb.

foto/ httpsprava.si: luka Kopar, vojnici JNA ukrcavaju se na brod Galeb

Nakon toga, bez zaustavljanja, Galeb odlazi u luku Bar u Crnoj Gori. Bila je to njegova posljednja plovidba uzduž cijelog Jadrana, u studenom 1991. godine.

foto/ httpsprava.si: posljednja plovidba Galeba uzduž cijelog Jadrana u studenom 1991. godine
Predsjedništvo SFRJ donijelo je 18. srpnja 1991. odluku o povlačenju JNA iz Slovenije

JNA je koristila hrvatski teritorij za izvlačenje ljudstva i vojne tehnike i opreme. Korištene su sve vrste prijevoznih sredstava. JNA je vojnu silu iz Slovenije usmjerila  u Srbiju, Bosnu i Hrvatsku ciljano tamo gdje su bila područja sa srpskim stanovništvom, a morskim putem u Crnu Goru.

Kako se ratna situacija sve više zaoštravala i jačanjem ZNG Hrvatske i nastanka rata između Hrvatskih snaga i JNA, prekinuto je izvlačenje vojske iz Slovenije preko Hrvatskog teritorija. Praktički, JNA je zaglavila u Sloveniji.

foto/ httpsprava.si: vojnici su bilo do zuba naoružani lakim oružjem

Neprijateljstva između Slovenske Teritorijalne obrane i JNA bile su na rubu otvorenog sukoba; taj dio zaostale vojske koja je do zuba bila naoružana lakim oružjem brojio je preko 3500 vojnika – uglavnom ročnika i njihovih oficira. Bili su opskrbljeni i borbenim i neborbenim vozilima.


Ne ide preko Trsta

Plan izvlačenja vojske JNA iz Slovenije bio je preko Luke Trst, te je komanda JNA uspostavila pregovore sa Talijanima. Kada je Tršćanska desnica doznala da će se JNA evakuirati preko Tršćanske luke digli su veliki politički protest jer nisu željeli „Titovu“ vojsku u Trstu,  prisjećajući se 1945. godine, tako da su pregovori prekinuti i ta namjera je odbačena.

Zatim je JNA započela pregovore sa slovenskom stranom  i dogovoreno je da evakuacija vojske bude izvedena preko luke Kopar. Vojska i vojna tehnika te oprema iz Slovenije u luku Kopar stigla je svim vrstama vojnog i civilnog saobraćaja i prijevoznih sredstava.
Evakuacija je bila vrlo dobro organizirana s obje strane; bez obzira na veliku nervozu i napetu situaciju slovenski pregovarači i policija dobro su odradili odlazak vojske bez i jednog incidenta, pod stalnom prismotrom Slovenske Teritorijalne odbrane.

foto/ httpsprava.si: evakuacija vojske bila je vrlo dobro organizirana

Dogovoreno je da Koparsku luku vojska  treba napustiti od 20. do 25. listopada 1991. godine.

U Luku Kopar 20. listopada 1991. stigao je ratni brod „Galeb“, potom crnogorski trajekt Sveti Stefan i vojni trajekt PO-9, dva vojna transportna broda te  trajekt Lipa koji je plovio pod monrovskom zastavom. Posljednjeg dana, 25. listopada, uplovio je i ciparski trajekt Venus .

foto/ Luški glasnik: ro-ro Sv. Stefan u luci Kopar, 25.10.1991.

Iz Kopra je tim brodovima otišlo oko 3200 vojnika i preko 200 borbenih i neborbenih vozila. JNA je Sloveniju napustila u ranim satima 26. listopada 1991. godine.

U prosincu je vojsku i vojnu tehniku vojnih garnizona sa jadranskih otoka, počevši  od Lošinja, ukrcavao jedan britanski trajekt te ih odvezao u luku Kumbor u Crnoj Gori.

————————————————————————————————–

foto/ Dario Jakešević: brod Galeb uplovljava u luku Kopar 20. listopada 1991. godine

Na brodu “Galeb” nije bilo niti jedne štive. Posada i putnici su spavali na pramcu i krmi; u većim prostorima, u kojima je boravilo 15- 20 ljudi. Ujutro bi se s kapetanom, časnicima i cijelom posadom vršila smotra u središnjem dijelu broda, gdje su se ujedno posluživali i doručak, ručak i večera.

Titove odaje bile su prazne i nisu se koristile.

”Galeb” je dug 117, širok 15,13 metara, a deplasman mu je 5.754 tone. Brzinom od 17 čvorova pokretala su ga dva ”Fiat” dizel motora, ukupne snage 7200 konja.

—————————————————————————————————

 

Neuspješni pregovori

Stjecajem okolnosti, brod “Galeb” imao je još tri kratke plovidbe. Prva je bila prilikom napada na Dubrovnik, tijekom kojega su talijanski admirali upravo na “Galebu” pregovarali s oficirima JNA o prekidu napada, ali bez uspjeha. “Galeb”  potom odlazi na vez u Boku.


„Galeb“ ide za Komižu po brodolomce

Drugo “Galebovo” isplovljavanje bilo je povezano s havarijom RO-RO broda “Soul Phrynea”, jednim od brodova kojim je vojska JNA napustila Pulu. Dana 5. prosinca 1991. godine, “Soul Phrynea” iz Pule je krenuo u 5.30 sati, a istoga dana u 18.30 potonuo je između Komiže i Lastova uslijed eksplozije i požara u garažnom prostoru. Unutra su se nalazili vojni bageri i druga tehnika koju su pripadnici JNA uzeli sa sobom prilikom odlaska, kao i  naoružanje iz pulskoga garnizona, pa čak i smrznuto meso iz Muzila.

Na brodu je bio 71 putnik – vojnici i oficiri JNA, te četiri žene. Ljudi su prilikom napuštanja broda bili prepušteni sami sebi. Brodolomci nisu znali spustiti čamce za spašavanje, pa ih je spustio brodski kormilar (iz Višegrada).

Drugi članovi posade, Libijci, još prije toga pobjegli su s broda. Brodolomce je pokupio talijanski teretni brod i dovezao u luku Komiža, gdje su ih Komižani prihvatili, utoplili, nahranili i smjestili.

Brodolomci su sa stanovnicima Komiže 9. prosinca 1991. godine održali zajedničku misu zahvale sv. Nikoli, zahvalivši mu time za  spašavanje ljudskih života na moru. Brodolomci su se zahvalili domaćinima, a zatim ukrcali na nekadašnji školski brod JRM-a “Galeb”, koji je došao po njih, te ih odvezao u luku Bar.


Posljednja plovidba „Galeba“

Godine 1995., ponovno igrom slučaja, “Galeb” se otisnuosvoju posljednju plovidbu, od  Tivta do Bara i natrag, s pitomcima Vojne akademije. Iako su mjesecima prije toga mirovali, brodski motori marke Fiat pokrenuti su iz prve, te su cijelu vožnju izvukli bez ikakvih problema. Nakon toga, “Galeb” se vezao u Tivtu. Njegovi motori nikada više nisu proradili.

Nakon što je Ratna mornarica “Galeb” predala Vladi Crne Gore, brod je odtegljen u luku Bjela, iz koje je 13. srpnja 2000. godine stigao u Rijeku.


Topovi za muzej i akademiju

Negdje oko 2003. ili 2004. godine, dva salutna topa s “Galeba” našla su se u masi drugih sredstava za rashod. Kada je bivši upravitelj stroja Srboljub Petrović uočio ta dva topa, zaustavljen je postupak rashoda, te je odmah kontaktiran Vojni muzej na Kalemegdanu. Upravitelj Muzeja oduševio se ponudom da im bude ustupljen jedan top s broda “Galeb”, te je ponuđeno zdušno prihvatio. Drugi salutni top je od početka bio planiran za potrebe Vojne akademije, gdje se i danas nalazi.

foto/ httpsjna-sfrj.forumbo.net: salutni top 76mm sa Galeba, vojna akadaemija na Banjici, Beograd

Izvori:

Usmena predaja Kristijana Uhača
Gradimir Radivojević – Nepokoreni jadran
https://prava-si.translate.goog/
https://www-gov-si.translate.goog/
http://www.paluba.info/
httpsjna-sfrj.forumbo.net
OBLETNICE // LUŠKI GLASNIK
https://www.dw.com/hr/
https://www.plocanskastranka.com/
Galeb_kronologija_1947_1991

 

 

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here