Smokva – jučer, danas, sutra, uvijek! Hraniteljica svake otočne obitelji, osobito u zimskom razdoblju. Ova bogata i vrijedna voćka ponovo zauzima zasluženo mjesto na pijedestalu najvažnijeg voća. Dobro njenu vrijednost znaju naši stari kojima je stablo smokve obilježilo djetinjstvo i odrastanje. Za zimskih je dana smokva značila i zdravlje i poslasticu. Vrt bez smokve, masline i vinove loze na Krku je gotovo nezamisliv. Gotovo je nevjerojatno da je smokva danas u našim krajevima nedovoljno iskorištena. Proizvodnja, unatoč brojci od oko milijun stabala, je jako mala.
Hrvatska ima sve preduvjete postati konkurentan svjetski proizvođač i izvoznik smokava i proizvoda od smokava te se svrstati uz bok drugih mediteranskih zemalja koji to već jesu.
Ističe to kao velik problem i najveći hrvatski stručnjak i zaljubljenik u smokvu, doc. dr. sc. Željko Prgomet. Doc. dr. sc. Prgoet na danima smokava u Krku sudjeluje kao neizostavan “kotačić” od samih početaka. Ove će godine, u subotu 4. rujna u 19 sati, u vrtu Volsonisa, Željko i Ivana Prgomet predstaviti svoju knjigu “Smokva”. Održati će vrlo zanimljivo predavanje s temom „Aktualnosti u uzgoju i preradi smokava u svijetu“. Naime, Hrvatska ima sve preduvjete postati konkurentan svjetski proizvođač i izvoznik smokava i proizvoda od smokava te se svrstati uz bok drugih mediteranskih zemalja koji to već jesu. Proizvodnja je u našim krajevima nažalost još uvijek u povojima, no potencijal je golem – a ni zarada nije zanemariva.
Smokve su vrhunsko voće u smislu ekološke proizvodnje i izvanredne hranidbene vrijednosti
“Na dnevnoj bazi dobivam nekoliko poziva vezano za sadnju smokava. To je trenutno u modi, što je sjajno jer su smokve vrhunsko voće u smislu ekološke proizvodnje i izvanredne hranidbene vrijednosti. Predrasuda je da smokva raste sama i iz kamena, iako one doista često rastu, samonikle, u naizgled nemogućim uvjetima. Za razliku od drugih vrsta smokva će se zaista boriti i preživjeti, zahvaljujući bogatom korijenastom sustavu koji se ponekad proteže i 150 metara od matične biljke u potrazi za vodom. Ali od takvog stabla ne možemo očekivati najbolji urod. Prije 20-ak godina kada sam se počeo baviti smokvom, primijetio sam da se one u pravilu uvijek sade upravo u škrtoj zemlji i uz rub terena, a najbolji dio zemlje se čuva za neke druge kulture. No kroz godine istraživanja i edukacije uvidio sam da je za plantažni uzgoj smokve bitan kvalitetan teren i dobra priprema, a tada su i rezultati neusporedivi”, kaže Željko Prgomet.
Osim ploda koristi se i list, za čajeve koji su u svijetu vrlo traženi i povoljno utječu na smanjenje šećera i dijabetes
“Od plodova smokve se u svijetu proizvodi preko 150 različitih proizvoda, a kod nas niti 10% od toga. To je prava šteta jer se smokva uspješno uzgaja bez uporabe pesticida. Ima ona svoje bolesti i štetnike, ali uz pravilan postupak oni se puno lakše kontroliraju no kod drugih vrsta voća. Osim ploda koristi se i list, za čajeve koji su u svijetu vrlo traženi i povoljno utječu na smanjenje šećera i dijabetes. Zatim su tu divni sokovi na bazi lista, kao i melase i slične kombinacije, a odlično se slaže i u svim gastro varijantama. Gastronomi to već znaju, i onda se pojavljuje novi problem – nema dovoljno sirovine! Naime, kod nas je jako mali broj plantaža – po statistici oko 350-400 hektara, što je gotovo ništa i za naše potrebe a kamo li za izvoz. A imamo idealnu klimu, tlo i reljef, plus iskustvo i tradiciju! Zanimljivo, kako se klima mijenja, samo se šire područja idealna za uzgoj. Prva plantaža posađena je tako nedavno oko Varaždina, s 500-njak stabala za početak, a i u Zagrebu ima više tisuća stabala”, ističe Prgomet.
Pojedinci redovito pokazuju interes za sadnju manjih plantaža
“U posljednjih 15 godina koliko na Krku održavamo Dane smokava, pojedinci redovito pokazuju interes za sadnju manjih plantaža. Svake se godine posadi 2 do 4 hektara pod smokava. Svake godine smo dijelili nekoliko stotina sadnica i sada već kao rezultat toga raste sigurno nekoliko tisuća mladih stabala smokava”, napominje Prgomet, koji će i ove godine sudjelovati u dijeljenju stotinu sadnica zainteresiranima. Sudeći po iskustvima iz predhodnih godina, sve će “planuti” u rekordnom roku, a mnoge od njih će svoj dom dobiti i izvan otoka Krka.
Da je smokva otočanima važna i draga svjedoče čak i pjesme posvećene ovoj voćki i uspomenama koje je vežu za prošlost, djetinjstvo i neka drugačija vremena. No, smokvu vole i turisti i dobro su upoznati s njenim blagodatima.
Interes među turistima je velik i oni rado kod nas kupuju sadnice smokava i sade ih kod kuće
“Turisti su upoznati sa smokvom puno više nego što mislimo. Oni znaju da smokva simbolizira čistoću okoliša i prostora, a znaju i što smokva znači i u medicini i gastronomiji. Svjesni tih blagodati, koje oni nemaju kod kuće, maksimalno kod nas uživaju u tome. Primjerice, u Rovinju su dva velika kampa kapaciteta 2500 ljudi, i ni jedan plod smokve u njihovoj okolici ne ostane neobran. Interes među turistima je velik i oni rado kod nas kupuju sadnice smokava i sade ih kod kuće. Budućnost smokvarstva je i u plastenicima u sjevernijim krajevima, u zatvorenim prostorima gdje se mogu zaštititi od nižih temperatura uz nešto veća ulaganja. Kod nas je priroda već osigurala idealne uvjete, nadohvat ruke”, napominje Prgomet.
I dok kod nas smokve ostaju neobrane a zemlja neiskorištena, paradoksalno, Kinezi će uskoro biti najveći svjetski proizvođači smokava.
“Sada prednjače Turska i mediteranske zemlje, ali Kinezi investiraju u uzgoj u zatvorenim prostorima. Imamo primjer i jednog poduzetnika iz Beča koji u stakleniku od 2000 kvadrata ima smokve i živi od toga. Svaki plod prodaje po euro! Na jugu Italije sam gledao suhe smokve – kilogram se prodaje po cijeni od 100 eura s eko certifikatom. Treba raditi na kvaliteti i brendiranju na našim domaćim sortama i ne bagatelizirati ih. Smokva ne zaslužuje da je se stavlja u košaru s krumpirom, uz svo poštovanje krumpiru”, ističe naš sugovornik, koji je izuzetno zadovoljan dugogodišnjom suradnjom sa PGŽ-om, ali i Turističkom zajednicom otoka Krka i Grada Krka. Podrška ne izostaje, ne izostaje ni interes lokalnog stanovništva i gostiju pa ni ugostitelja.
Dakle – smokva ostaje kraljica svakog krčkog vrta i stola.
“Samo je treba naučiti cijeniti, prenijeti tu ljubav i znanje i na mlađe generacije, educirati se i krenuti u ozbiljniji uzgoj”, zaključuje najveći hrvatski stručnjak za smokvu, Željko Prgomet.
