Peltastis – povijest broda :

U brodogradilištu Kremer Sohn na sjeveru Njemačke sagrađen je 1953. godine omanji teretni brod od 874 tone. Dobio je ime ALSTERPARK po nazivu njegove matične kompanije P/R Alsterpark iz Hamburga. Bio je to motorni brod nešto duži od 60 metara, namijenjen obalnoj plovidbi. Poslije 14 godina, točnije 1967. godine brod mijenja vlasnika. Novi vlasnik postaje grčka kompanija CHR M. Sarlis & Co. iz Pireja i preimenuje ga u PELTASTIS.  No u rukama novog vlasnika brod nije dugo plovio.

Alsterpark 1953

Burom bačen na stjenovitu obalu otoka Krka

U noći od 7. na 8. siječnja 1968. godine vladalo je na Kvarneru orkansko nevrijeme. Radi jake bure i najave nevremena, grčki brod PELTASTIS pod zapovjedništvom kapetana duge plovidbe Teodorosa Belesisa još je u poslijepodnevnim satima 7. siječnja napustio luku Jurjevo južno od Senja gdje je utovareno drvo, i krenuo prema Rijeci u potrazi za sigurnijim sidrištem. Sa padom mraka započela je i snježna vijavica, pa se  brod usidrio na predjelu Pazduhovo kod Dramlja, oko 2 nm N od Crikvenice. Vjetar je u noći toliko ojačao da su oba sidra zaorala muljevito dno. Ni snaga brodskog stroja nije pomogla u borbi sa vjetrom i valovima pa se brod polako približavao stjenovitoj obali otoka Krka, između mjesta Šilo i uvale Soline (Klimno). Nekoliko udaraca u podmorske hridi uzrokovalo je prodor mora u strojarnicu i brod je u 03:50 h potonuo.

“Očišćena” olupina Peltastisa

Od 12 članova posade spašena su četvorica. Sljedećih dana pronađeno je sedam tijela, a zapovjednik broda, kapetan Teodoros Belesis proglašen je nestalim. Predstavnici grčkog brodovlasnika i agent iz Rijeke dobili su dozvolu za ronjenje i snimanje stanja broda, ali iz nekog nepoznatog razloga do službenog ronjenja nije došlo. No posjete drugih, “neslužbenih” ronilaca započele su vrlo brzo. Mladići iz Crikvenice i okolice počeli su već idućeg proljeća roniti na brod. Zapazili su da je zapovjednički most “očišćen” od svih zanimljivih suvenira, da su neka vrata razvaljena, a da je uz navigacijski stol bio nagnut “neki čovjek” u uspravnom položaju.

Tijelo kapetana Belessisa / foto: Franz Mittznegg

Mrtvi kapetan na zapovjedničkom mostu

Tek kada je austrijski turist Franz Mittzneg osobno snimio tijelo nepoznatog čovjeka, koji se zaista nalazio u uspravnom položaju unutar zapovjedničkog mosta, za slučaj su se zainteresirali svi mediji. Mrtvi kapetan na zapovjedničkom mostu tako je potvrdio staru pomoračku tradiciju da zapovjednik tone zajedno sa svojim brodom. Organizirana je akcija vađenja tijela koju su izveli ronioci tadašnjeg Centra za podvodna istraživanja iz Kostrene. Obdukcija je pokazala da je smrt nastupila zbog utapljanja. Iako je izvađeno  nekoliko mjeseci nakon smrti, tijelo je bilo dobro očuvano zahvaljujući procesu saponifikacije koji je nastupio nakon potonuća broda. Posmrtni ostaci kapetana Belessisa pokopani su na groblju Kozala u Rijeci 11. studenoga 1968. godine, deset mjeseci nakon potonuća PELTASTIS-a.

 

Stanje olupine i ronjenje :

Uz jarbol Peltastisa

Pramac PELTASTIS-a okrenut je prema obali otoka Krka. Brod leži skoro okomito na smjer obale. Vrh pramca je na dubini od 15 metara, dok je najdublji dio broda – vijak na dubini od 33 metra. Zbog male dubine, olupina PELTASTIS-a idealna je za sve kategorije ronilaca. Iako su lovci na suvenire odnijeli sa boda sve vrednije predmete, brod je izuzetan radi svoje odlične očuvanosti. Za razliku od starih brodova čije su se palube urušile a stranice trupa polako istrunule, ovo je olupina koja će svakom roniocu pružiti onaj impresivan dojam da roni na “pravom” brodu. Svi glavni djelovi broda su neoštećeni i na svom mjestu – jarboli, dizalice, dimnjak, ventilatori itd. Već kada zaronimo niz glavni jarbol, ugledati ćemo ispod sebe cijeli pramčani i središnji dio broda. Oko jarbola se stalno zadržava veliko jato fratara koji se, navikli na ronioce, samo malo udalje od dohvata ruke.  Pramčana vitla još drže lance, ali “oka” s obje strane pramca su prazna – prije desetak godina prerezani su lanci koji su, skupa sa sidrima, izvučeni i odnešeni u obližnje Šilo. Dva velika grotla vode u prostrane teretne prostore u kojima je do nedavno bilo ostataka drvenih dasaka koje je brod prevozio. Nadgrađe je na krmi, a na njemu dominira zapovjednički most. U njega se može ući kroz dosta prostrana rata s obje strane mosta. Unutarnje pregrade između navigacijske

Ronioci na komandnom mostu Peltastisa

kabine i mosta su nestale pa je prostorija svjetla i prostrana. Iza mosta je dimnjak i otvori za ventilaciju strojarnice, od kojih su neki otvoreni. Kroz njih se u dubini vidi glavni stroj. Ispod zapovjedničkog mosta nekoliko vratiju vodi u unutrašnjost broda. Neposredno ispod mosta su prostorije zapovjednika i časnika, a iza njih, prema krmi, je kuhinja i blagovaonica. Nestvarno djeluju šalice za kavu i ostaci tanjura koji vire iz mulja. Treba dobro paziti kod zavlačenja u uske brodske prostore. Sve su prostorije djelomice ispunjene finim muljem koji se diže kod najmanje kretnje perajom, i koji može smanjiti vidljiost na svega nekoliko centimetara. Iz istog razloga osobito je opasno ulaziti u strojarnicu. U njoj je ne tako davno i nastradao jedan neoprezni ronilac koji se bez posebne pripreme uputio u taj mračan prostor iz kojega više nije našao izlaz. Zato je najbolje držati se otvorenih dijelova broda.

Dimnjak Peltastisa

Spustivši se niz krmu dolazimo do vijka i kormila koji su napola ukopani u pijesak. S lijeve strane krme nailazimo na dugačko udubljenje sa prostranom rupom kroz koju se vide cijevi, savijeni limovi i ostaci nekog mehanizma. To je mjesto na kojem su ošte hridi probile brodski trup. S desne strane broda preko ograde visi jedna od brodskih dizalica, koja više neće dizati nikakav teret… Brodski jarboli obrasli su debelim naslagama školjki i algi. Na vrhu jarbola ispraćaju nas fratri koji katkada doplivaju skoro do površine.

Vidljivost na brodu nije najbolja, zbog strujanja u Velebitskom kanalu koja ovdje uzrokuju dosta uzdignutog sedimenta. Vidljivost uglavnom ne prelazi desetak metara. No povremeno se dogodi da je vidljivost veća i od 20-30 metara, i tada brod možemo doživjeti vrlo impresivno. Stoga je ronjenje na PELTASTIS-u uvijek poseban izazov.

Peltastis na morskom dnu – ilustracija


PELTASTIS

VRSTA :                                           Motorni brod.

IME / OZNAKA :                                PELTASTIS (ex-ALSTERPARK)

PRIPADNOST :                                  Grčki.

IZGRAĐEN :                                     Porinut 30.12.1952, dovršen 3.1953. Kremer Sohn, Elmshorn, Njemačka.

DIMENZIJE  :                                    d= 60,2 m, š=  8,3 m, v= ? m,  874 tone, 1140 DWT.

POGON :                                          Dizel stroj, 1 vijak.

POTONUO :                                       8. siječnja 1968.g.

UZROK :                                           Nevrijeme.

MJESTO :                            Oko 1,5 nm NW od mjesta Šilo na otoku Krku,  50 m od obale.

KOORDINATE :                                 45° 09,800’ N,   14° 38,650’ E.

TEŽINA PRONALAŽENJA :           Lako se pronalazi, vrh pramca je na 15 m, a jarbol na 6m.

NAJVEĆA DUBINA :                         33 m.

NAJMANJA DUBINA :                       15 m.

STRUJE :                                        Uglavnom slaba.

PRISTUP :                                      Pristup moguć isključivo brodom (lokacija je uz teško pristupačan dio obale).

VIDLJIVOST :                                 Ljeti slaba, zimi znatno bolja.

ŽIVI SVIJET :                    Raznolik život na i oko olupine, povremeno primjerci većih riba.

ZNANJA I VJEŠTINE :                      Sve ronilačke kategorije prema svojim ovlastima.

POVIJESNA VAŽNOST :                   Postoji.

NAPOMENA: Fotografija tijela kapetana Belessisa dobivena je posredstvom Borisa Jelenovića, vlasnika ronilačkog centra Neptun iz Šila.

PROČITAJTE PRETHODNI TEKST DANIJELA FRKE:

TB 26 FLAMINGO – JEDNA OD RIJETKIH POZNATIH OLUPINA IZ 19. STOLJEĆA

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here