Povijest broda Elhawi Star

1957. godine u njemačkom brodogradilištu Stulcken & Sohn za naručitelja A. Kirsten & Co. iz Hamburga (koji je bio jedan od partnera u kompaniji Hamburg – Chicago Line) izgrađen je motorni brod pod imenom VALERIA. Sa svoje dvije sestre blizanke VOLUMNIA i VIRGILIA održavao je prekooceansku vezu sa sjevernom Amerikom. Bili su to posebno čvrsti brodovi za prijevoz generalnog tereta, namijenjeni zimskim plovidbama Atlantikom, s dva 8-cilindrična dizelska stroja koji su im omogućavali brzinu od preko 14 čvorova.

Motorni brod POLARIS (ex-VALERIA) u vlasništvu kompanije Hamburg-Chicago Line 1964.godine.

Nizozemska kompanija Van Nievelt Goudriaan & Co Scheepvaartmaatschappij b.v. (Nigoco) kupila je 1963.godine kompaniju A.Kirsten & Co.,  čime je Nigoco postao partner u kompaniji Hamburg-Chicago Line. Brodovi su preimenovani, pa je tako VALERIA dobila novo ime POLARIS. Pod tim je imenom brod plovio sve do 1971. kada su sve veći gubici doveli do konačnog kraha i likvidacije kompanije Hamburg-Chicago Line. Brodovi su rasprodani, a POLARIS je kupio grčki brodovlasnik Sertan Shipping Company Inc. iz Pireja  i brod po treći puta mijenja ime i postaje ANEMOS. Već naredne godine brodovlasnik mu mijenja ime u TANIA, pod kojim plovi sve do 1976, kada ga prodaje drugog grčkoj kompaniji Astro Viamar Armadora SA iz Pireja. Pod njihovom zastavom TANIA plovi punih pet godina, da bi je 1981. kupila saudijska kompanija Elhawi Shipping Company iz Jeddaha i preimenovala u ELHAWI STAR.

Motorni brod TANIA (ex-ANEMOS, ex-POLARIS, ex-VALERIA) 1972. godine.

Potonuće pred očima cijeloga grada

Toga sudbonosnog jutra 12. listopada 1982. godine ELHAWI STAR je bio privezan uz lukobran sušačke luke gdje su lučki radnici dovršavali ukrcaj tereta. U brodskim je skladištima već bila ukrcana 3.631 tona keramičkih pločica, a radnici su još na palubu ukrcali 781 tonu drvene građe. Brod je tako imao na sebi 4.412 tona tereta kojega je trebao dopremiti u talijansku luku Chioggia. Isplovljenje je bilo planirano za rano poslijepodne i zapovjednik broda, kapetan duge plovidbe Felix E. Pinilli, inače Filipinac, naredio je da se brod spremi za isplovljenje. Ukrcan je peljar, odpušten najprije krmeni a zatim pramčani vez i brod je u 15.15 sati  uz pomoć tegljača BELI KAMIK i ARIES polako napuštao bazen Porto Baroš.

ELHAWI STAR tone 12.10.1982 ispred sušačkog lukobrana, pred očima cijele Rijeke

More je bilo posve mirno, bez vjetra i BELI KAMIK je počeo izvlačiti krmu ELHAWI STARA koji je bio za oko šest stupnjeva nagnut na lijevi bok, što kod do vrha nakrcanog broda nije bilo ništa neobično. Pri izvlačenju iz sušačke luke pukao je krmeni tegalj pa je sa broda spušten novi konopac. Kada je brod bio udaljen nekih 300 metara od glave lukobrana, počeo se iznenada iz neobjašnjivih razloga brzo naginjati na desni bok, tako da mu je već za nekoliko minuta more dodirivalo glavnu palubu. Pred zaprepaštenim očima posada tegljača, brod se sve više naginjao, još uvijek privezan za BELI KAMIK. Vez je presječen u trenutku kada je brod gotovo posve legao na desni bok. Uz snažan prasak popucali su vezovi palubnog tereta i  jelove grede i daske srušile su se sa palube u more. Pojedini članovi posade počeli su skakati u more, dok su drugi visili na užadi odupirući se nogama o bok broda. Tegljači i obližnji ribarski čamci požurili su spašavati posadu koja se iznenada našla u moru, dok je ELHAWI STAR uz velike vodoskoke uspjenušanog mora nestajao sa površine. Potonuo je u 15.42 sati, samo 27 minuta nakon što je napustio vez u luci i legao desnim bokom na dno. Zrak pomiješan s naftom i uljem još je dugo izlazio iz potonulog broda, noseći na površinu razne predmete, drvene daske i dijelove brodske opreme.

Nestručno složen teret

U ovoj pomorskoj nesreći nije bilo ozlijeđenih, jer je cijela posada uspjela na vrijeme napustiti brod, a odigrala se pred očima cijeloga grada. Spašeni članovi posade nisu uspjeli sa sobom ponijeti niti ono najnužnije, jer se cijela drama odigrala u samo desetak minuta. Među brodolomcima bio je i inspektor kompanije Elhawi Shipping Co. Michael Mantzalinos koji je u izjavi danoj komisiji koja je ispitivala uzroke potonuća rekao da nije bio upoznat sa ukrcanim teretom jer je stigao na brod dan prije isplovljenja. Krivnja za potonuće tako je pala na zapovjednika broda koji je bio odgovoran za nestručno slaganje tereta u brodska skladišta. Naime, uvidom u plan slaganja tereta utvrđeno je da su u međupalublje i na glavnu palubu ukrcane veće količine tereta nego u dolje dijelove skladišta, što je poremetilo stabilitet. Bio je dovoljan i najmanji manevar – povlačenje tegljača na jedan bok – pa da se stabilitet broda toliko naruši da je doveo do prevrtanja broda na bok.

Današnji položaj i izgled olupine – ilustracija

Stanje olupine i ronjenje:

Olupina leži na dnu na dubini od 42 metra. Lijevi bok je najplići dio olupine i nalazi se na dubini od 26 metara, pa se često može vidjeti već sa desetak metara dubine. Pramac broda usmjeren je prema zapadu. Zbog obližnjeg ušća Rječine vidljivost povremeno može biti vrlo slaba, iako je uglavnom zadovoljavajućih desetak metara. Povremeno, za vrijeme ili poslije bure, vidljivost na olupini može iznositi i dvadesetak metara, pa su tada ronjenja poseban doživljaj.

Ograde i stubišta na pramcu debelo su obrasli raslinjem i raznobojnim spužvama

Posve nedirnuta olupina – rijetkost u Jadranu

Ronilac pokraj paleta sa keramičkim pločicama koje su bile glavni dio brodskog tereta

Olupina je u vrlo dobrom stanju, jer se na njoj počelo rekreativno roniti tek prije nekoliko godina. Pa ipak, usprkos generalno dobrom stanju, na olupini se mogu zamijetiti znaci propadanja brodske konstrukcije, iako je ona jedna od “mlađih” olupina u odnosu na druge slične lokacije na Kvarneru. Cijela olupina djeluje vrlo impresivno, a osobito pramac na kojemu je jedno sidro napola izvučeno iz svojeg ležišta i dijelom prebačeno preko vrha pramca. Sidreni uređaj je na svojem mjestu, a na bitvama su još uvijek namotani dijelovi konopaca. Plivajući uz bok broda dolazimo do prvog skladišta. Poklopci skladišta su davno nestali tako da se vidi unutrašnjost skladišta koje je prepuno paketa keramičkih pločica. Paketi su tako složeni da prijeti opasnost da će se srušiti i rasuti iz skladišta, pa je najbolje da se tu previše ne zadržavamo. Iza skladišta je veliki prednji jarbol koji se horizontalno pruža u plavetnilo. Posvuda oko broda su ogromna jata sitne ribe, a na mnogim mjestima na brodu počivaju zaista ogromne škarpine koje se nimalo ne boje ronilaca. Pri vrhu jarbola je križ sa koloturima za dizalice koje leže u nepravilnom položaju u odnosu na trup, ostavši u tom položaju od potonuća. Iza jarbola je drugo skladište, također prepuno keramičkih pločica, a onda dolazimo do nadgrađa. Najzanimljiviji je zapovjednički most čiji su prozori posve propali tako da na njihovom mjestu zjape velike rupe kroz koje se može uvući u unutrašnjost. U polutami mosta još se dobro vidi postolje sa radarskim zaslonom, a u središnjem dijelu je netaknuto postolje s metalnim kormilom. To je jedinstvena prilika da snimimo brodsko kormilo na svom mjestu, što se na drugim olupinama rijetko vidi. Posvuda uokolo su znaci raspadanja pregradnih stijena koje su bile izrađene od drveta. Manji drveni predmeti djeluju kao da su zalijepljeni za strop i gornje dijelove zapovjedničkog mosta. Kroz vrata mosta možemo se izvući na otvoreno i nastaviti istraživati prema krmi. Impozantni dimnjak nalazi se tik iza zapovjedničkog mosta, okružen ventilacijskim odušnicima i vjetrolovkama za strojarski prostor. Rešetkasta konstrukcija za razapinjanje platnene tende iznad mosta je djelomice istrunula i pala na dno pokraj broda. Na mjestu gdje završava nadgrađe  je treće teretno skladište i krmeni jarbol koji se poput velikog prsta pruža u zelenomodru pozadinu, obavijen jatima riba.

Vitlo brodske dizalice pokraj glavnog jarbola služilo je za ukrcaj i iskrcaj tereta

Teretna vitla, ograde, navigacijska svjetla, reflektori, sve je to na svojem mjestu kao na dan potonuća, i ronioci zaista imaju jedinstvenu priliku vidjeti posve nedirnutu olupinu, što je danas u Jadranu zaista rijetkost. Krmeno skladište također je puno tereta pa se tamo nije uputno zadržavati. Nakon njega dolazimo do malog krmenog nadgrađa sa dobro očuvanim ogradama i teretnim vitlima. Prebacivši se preko boka možemo rzgledati zaobljenu krmu i spustiti se do velikog četverokrakog vijka i ogromnog lista kormila koje je nekih 7-8 metara iznad dna. Vratiti se možemo po lijevome boku koji je ujedno i najplići dio olupine, sve do užeta kojim je za olupinu stalno vezana signalna plutača. ELHAWI STAR sigurno je jedna od najljepših i najbolje očuvanih olupina u Kvarneru i zato nije čudo da je  sve popularnija među roniocima.

 

ELHAWI STAR

VRSTA :               Motorni trgovački brod

IME      :               ELHAWI STAR (ex-TANIA, ex-ANEMOS, ex-POLARIS, ex-VALERIA)

PRIPADNOST :      Saudijska Arabija

IZGRAĐEN :         1957., Stulcken & Sohn, Steinwerder, Njemačka

DIMENZIJE  :        d= 100,6 m, š= 15,9 m, v=8,8 m, 3.598 BRT

POGON:               2 dizel stroja, 8 cilindara, ukupno 3.600 KS, brzina 14,5 čv.

POTONUO :          12.10.1982. g.

UZROK :               Pogrešno slaganje tereta

MJESTO :              Ispred riječke luke, oko 500m od ulaza u sušačku luku (Porto Baroš)

KOORDINATE :      45˚ 19,101′ N,  14˚ 26,181 ‘ E.

TEŽINA PRONALAŽENJA :          Lokacija je na otvorenom moru. Brod leži na desnom boku. Označen plutačom.

NAJVEĆA DUBINA :       42 m.

NAJMANJA DUBINA :     26 m.

STRUJA :                      Uglavnom slaba.

VIDLJIVOST :                Osrednja, povremeno vrlo dobra.

POVIJESNA VAŽNOST :      nema

PROČITAJTE PRETHODNI ČLANAK IZ SERIJE “PODVODNE OLUPINE”:
POTONUĆE BRODA SIGRID ISPRED RIJEČKOG LUKOBRANA

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here