Karwinskijeva hudoljetnica – ukrasna biljka “pobjegla” iz okućnice
Karwinskijeva hudoljetnica – nova pridošlica među riječkim biljnim vrstama. Kao što smo vidjeli na primjeru robusne i neugodno bodljikave glavočike – svijećnjačkog osjaka (Cirsium candelabrum)*, čovjek svojim aktivnostima potpomaže širenju novih vrsta iz udaljenih krajeva svijeta u područja gdje ih ranije nije bilo. Nešto slično dogodilo se s još jednom vrstom glavočike (koja izgleda mnogo „pitomije“, naime nema bodlji) – Karwinskijevom ili zidnom hudoljetnicom (Erigeron karvinskianus DC.). Pronašli smo ju prošle godine (2019.) ukorijenjenu na stjenovitom zasjeku i pukotinama zida uz cestu na zapadnoj periferiji grada Rijeke. Ova je biljka dalekih krajeva, urođena u Srednjoj Americi, u naše krajeve, za razliku od svijećnjačkog osjaka čije je sjeme nehotice, po svemu sudeći, dopremljeno kao „slijepi putnik“ u grudicama zemlje prilijepljenim na građevinskim strojevima ili u utorima na gumama vozila, pristigla vjerojatno kao lijepa ukrasna biljka koju su ljudi sadili u svojim okućnicama.
Njezini plodovi – roške uobičajeno su opremljeni laganim „padobranima“ (botaničkim rječnikom nazivamo ih „papus“) pa se lako rasprostranjuju vjetrom. Na taj se način proširila gotovo u čitavom tropskom i suptropskom pojasu Svijeta, ponegdje sa svojstvima nezgodne invazivne vrste koja se vrlo brzo širi. Na sličan se način, budući da joj podneblje izgleda odgovara, ova vrsta hudoljetnice počela širiti i u našim krajevima. Možda u tome svoj doprinos daju i aktualne klimatske promjene?
Pridošlica otkrivena najprije u Dubrovniku
U Hrvatskoj je nova pridošlica najprije otkrivena 2013. godine u Dubrovniku, gdje su je pronašli i o tome botaničku zajednicu izvijestili dr. Nenad Jasprica s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku i dr. Sanja Kovačić s Botaničkog zavoda s Botaničkog vrta prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tamo su je pronašli u pukotinama zida na poluotoku Lapadu, dakle u predgrađu, a na to je mjesto također dospjela „pobjegavši“ iz uzgoja, vjerojatno iz nekog od obližnjih vrtova. Ondje čak izgrađuje i jednu posebnu, za Hrvatsku novu biljnu zajednicu, kojoj je svojstvena vrsta upravo Karwinskijeva hudoljetnica. U svakom slučaju, budući da se vrsta i zajednica brzo šire europskim prostorima, osobito Sredozemljem i atlantskim obalama, one pobuđuju posebno zanimanje urbanih ekologa.
Karwinskijeva hudoljetnica osvaja nova staništa u Rijeci
Nova pridošlica, Karwinskijeva hudoljetnica brzo se širi i osvaja neke od tipova staništa koje se u Europskoj uniji posebno štite u okvirima ekološke mreže Natura 2000. Stoga ovaj novi nalaz Karwinskijeve hudoljetnice u Hrvatskoj, na sasvim drugom kraju jadranske obale, u gradu Rijeci, ima važnost u dokumentiranju mogućeg budućeg širenja ove vrste i u našim stranama.
Sliči na tratinčicu
Karwinskijeva hudoljetnica, na prvi pogled, vrlo je slična nekim drugim vrstama ovoga roda koji su se već ranije bili raširili u našim krajevima, a slična je i vrlo rasprostranjenim tratinčicama (Bellis sp. div.), barem po obliku i boji cvata, koji sadrži žuto središte sastavljeno od brojnih sitnih cjevastih cvjetova i rubni krug sastavljen od mnogobrojnih bijelih ili ružičastih jezičastih cvjetova**, pa bi se te vrste lako moglo međusobno zamijeniti. Karwinskijeva hudoljetnica se ipak razlikuje od sličnih vrsta po habitusu trajnice čiji je donji dio ponešto odrvenjen, listova koji su dijelom trorežnjeviti i klinasto suženi pri bazi i cvjetnim glavicama čiji jezičasti cvjetovi mogu biti bjelkasti ili ružičasti (obično kad su još mladi) i s donje strane uglavnom crvenkasto nahuknuti.
Sl. 4. Mladi cvatovi Karwinskijeve hudoljetnice imaju jezičaste cvjetove crvenkasto-ružičasto nahuknane
Ime dobila po pronalazaču – Wilhelmu Friedrichu Karwinski von Karwin
Zanimljivo je napomenuti kako je ova vrsta dobila svoj znanstveni naziv. Glasoviti švicarski botaničar Augustin Pyramus de Candolle (1778. – 1841.) u svom djelu Prodromus Systematis Naturalis Regni Vegetabilis objavljenom 1836. godine imenovao je novu vrstu hudoljetnice, koju je negdje na području Meksika, bez točnije naznake nalazišta i datuma, pronašao njemački istraživač Wilhelm Friedrich Karwinski von Karwin (1780 – 1855.), upravo po njenom pronalazaču.
Hudoljetnica se udomaćila na Biviju
Željeli smo vidjeti jesu li se biljke na novom nalazištu u gradu Rijeci održale, pa smo ove godine, budući da je zima bila neobično blaga, opazili da su primjerci Karwinskijeve hudoljetnice, na kamenitom zasjeku uz Istarsku cestu, nedaleko okretišta gradskog autobusa na Biviju, procvali već u ožujku.
________
*Svijećnjački osjak je, prošle, 2019. godine, po prvi puta procvao na riječkom području, a već ranije znatno se proširio i u planinskom zaleđu grada Rijeke, pa ga možemo smatrati novim stalnim (barem zasad) članom riječke flore ili cvjetane.
**Cvatovi tratinčica i ivančica – glavice, mogu se smatrati „prototipom“ cvatova glavočika bez mliječka, a cvatovi maslačka, također glavice, mogu se smatrati „prototipom“ cvata glavočika s mliječkom.
PROČITAJTE: SVIJEĆNJAČKI OSJAK – NOVA VRSTA RIJEČKE FLORE
