Kako izgleda 70.500 ljudi na jednom mjestu? Ludo i kaotično! No, kad se na jednom mjestu pojavi unikatan spoj kreativnih ideja, disruptivnih koncepata, progresivnih političara i najvećih svjetskih mislilaca – to djeluje još luđe od očekivanog. Web Summit je najveći tehnološki festival na svijetu kojeg su 2009. u Dublinu pokrenuli Paddy Cosgrave, David Kelly i Daire Hickey, a od 2016. održava se u Lisabonu. Na mjestu gdje se ’98 održao Expo, u dijelu grada koji prije toga nije uopće niti postojao (zapravo jedan dio je bio čak pod drugom općinom), u predivnom zdanju Altice Arene i expovim paviljonima stislo se 2.150 start-upova, preko 1.200 investitora, 2.500 predstavnika medija i oko 1.200 govornika.

U četiri dana, koliko događaj traje, ako ste jako dobro proučili program i izvježbali najkraće rute probijanja kroz džunglu ljudi, možete biti sigurni da nećete stići vidjeti sve što ste si zacrtali. Jednostavno, broj izvrsnih panela, rasprava, seminara, radionica i prezentacija je toliki da medijske kuće u prosjeku šalju timove od troje – četvero novinara da kvalitetno pokriju event.

Od otvaranja odmah je bilo vatreno; iz Rusije se video vezom javio najpoznatiji svjetski zviždač Edward Snowden, koji se obratio publici ali i cijelom svijetu, pošto je prvi put u povijesti Summit-a televizija prenosila neki razgovor uživo, sa zanimljivim opaskama o zaštiti osobnih podataka na internetu. Snowden se djelomično očešao i o Europsku Uniju, proglasivši GDPR papirnatim tigrom, koji regulira upotrebu osobnih podataka bez posebne pažnje na sakupljanje istih, možda najupečatljivija rečenica glasila je: “Svi se prave da je sve u redu dok istina ne procuri u javnost, a uvijek procuri”. Zapravo je tema osobnih podataka dominirala ovogodišnjim Web Summit-om, po čemu bismo mogli prognozirati polagani ali konstantni pomak paradigme internet biznisa, koji se zasad skoro pa u cijelosti bazira na iskorištavanju osobnih podataka korisnika.

Jaki je dojam da u tech zajednici vlada određeni prijezir prema Facebook-u, koji polako ali sigurno postaje sinonim za zlikovca u modernom svijetu interneta. Google u tom segmentu još uvijek uspijeva držati glavu iznad vode,  ali pitanje je do kada  pošto se dalo naslutiti da je zajednica počela vršiti pritisak najveću svjetsku tražilicu da započne s reguliranjem platformi na kojima zarađuje ogromne novce.

Sa stajališta jednog reportera iz teške europske provincije s istim takvim političarima, nevjerojatno zvuči činjenica koliko tech poduzetnici iz određenih zemalja hvale svoje vlade na odličnoj suradnji, od poreznih rješenja pa sve do brze prilagodbe zakonskih regulativa. Hvale ih javno, na velikim binama ali i privatnim razgovorima. Da se netko sjetio ideje Uber-a u Hrvatskoj, siguran sam da jedna od najvrjednijih kompanija na cijelom svijetu ne bi nikada odradila niti jednu jedinu vožnju i propala samo zato što tu djelatnost ne možete zaokružiti u FINI kod registriranja firme.

Digitalne banke su budućnost, doduše još u nastajanju, ali razina pažnje koja je bila usmjerena na njih je više nego indikativna. Za razliku od kriptovaluta koje nitko živ više ne spominje, čak su se i šale zbijale da su savršeni model varanja na porezu, pogotovo ako želite izgubiti pola vrijednosti novca u dva dana. Velika tema su bili i porezi, nešto u čemu su tehnološke tvrtke vješte u izbjegavanju, što ljuti velike države. Uz sve jeftine letove, ne morate letjeti do Paname ili Kajmanskih otoka za prevariti lokalnog poreznika, od deset najvećih poreznih oaza čak četiri su zemlje članice Europske Unije.

Da ne bude sve divno i krasno, ima Web Summit i određenih problema. Kao prvo tu je prevelik broj ljudi, što start-upovima, koji imaju mogućnost zakupiti ekspozicijski prostor na samo jedan dan, značajno otežava kontakt s investitorima ili partnerima, jer se sve na kraju svede na dvije – tri minute razgovora o “revolucionarnom proizvodu”. Drugi je pak najveći problem komplementaran prvom.  Izlagači imaju na raspolaganju jedan dan pa pokušavaju maksimizirati kontakte i onda se u jednom trenutku osjećate kao na konvenciji  Jehovinih svjedoka koji vas pitaju za dvije minute vašeg vremena da vam objasne njihov genijalan proizvod. Naslušati ćete se svega, od tampona s marihuanom, aplikacija za dojenje do kupnje drva preko aplikacije. No, na kraju sve je to dio šarma nekontrolirane energije na tom mjestu.

A što se tiče hrvatskih predstavnika, e pa tu smo jako slabi. Samo su dva start-upa, i to oba iz Zagreba, sudjelovali na događaju. VeeMee je digitalna platforma koja omogućuje potpunu transparentnost o podrijetlu poljoprivrednih proizvoda. Oni su se predstavili u Alpha fazi, što bi bila najranija faza neke tvrtke, gdje se bori za prve veče investicije i klijente. Druga je već u Growth fazi, Top Digital Agency je platforma koja spaja klijente i kreativne agencije diljem svijeta. Po broju  ljudi koji su se kretali oko njihovih štandova to uopće nije izgledalo loše; ipak, sad ostaje pitanje koliko se kvalitetnih kontakata rodilo iz svog tog velikog prometa.

Da rezimiramo sve jednom rečenicom: budućnost je nakratko svratila do Lisabona, mada se jako često ljudi nisu mogli dogovoriti tko je točno ona.

FOTOGRAFIJE: WEB SUMMIT / FLICKR

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here