O knjizi
Kao iskusan član Gorske službe spašavanja, Jani Bele se susretao i s najzahtjevnijim spašavanjima i događajima unesrećenih, te je napisao knjigu koja kao priručnik povezuje događaje ljudi. Oni su nesreću u planinama doživjeli sami ili su bili blizu nje. Ujedno su ljubitelji planina dobili priručnik koji kroz priče upozorava na opasnosti gibanja u planinama. U njoj ćemo uzalud tražiti romantične zapise o usponima na vrhove, uživanju u beskrajnim pogledima, uzdisajima pri izlasku i zalasku sunca za grebenima na horizontu. To su događaji i opisi onoga što nam se lako može dogoditi, pa se uspon neće završiti onako kako bismo željeli.
Autor o sebi
U planine odlazim od svojih dječačkih godina. Najprije u okviru Omladinskog odsjeka PD Rašica. Put me je uskoro odveo i u stijene, pa sam malo zatim u tome društvu osnovao alpinistički odsjek. Nakon što sam položio ispit za alpinističkog instruktora, započeo sam se aktivno baviti odgojem i obrazovanjem u okviru Komisije za alpinizam Planinske zveze Slovenije. I tako već 25 godina. Vodio sam mnoge tečajeve, kako od početnih, tako do ispita za alpinističke instruktore. Tri puta sam bio predavač u našoj školi za Šerpe u Nepalu (Manang).
Uskoro sam pristupio i u Gorsku službu spašavanja, gdje sam sada predsjednik Komisije za informiranje i analize Gorske reševalne zveze Slovenije.
Napisao sam dva priručnika za planinare. Prvi je bio priručnik za gibanje u planinama Proti vrhovom, a prije dvije godine je izašao priručnik o opasnostima u planinama, Nevarno proti vrhovom.
Recenzija Bukla
Odlazak u planine još je uvijek jedna od najopasnijih sportskih aktivnosti kod nas. Naša Gorska služba spašavanja mora djelovati približno 250 puta godišnje (preračunato dakle svaki radni dan u godini, osim subota i nedjelja). Dugogodišnji spašavatelj Jani Bele u monografiji Nevarno proti vrhovom (tj. devetoj knjizi u zbirci Med gorskimi reševalci), mješavini stručne knjige i osobnih dojmova unesrećenih, spašavatelja i drugih, nas već u početku nasmije, kad navodi da nesreće na radu obično započinju s jednim od dva izraza: a) do nesreće je došlo zbog neiskustva unesrećenoga ili pak b) do nesreće je došlo unatoč iskustvu unesrećenoga. Slično važi i u planinama, gdje nesreća ne spava, što pak niti izdaleka ne znači da će se loše provesti oni koji su manje iskusni. Bele u knjizi savjetuje kako da se pripremimo na turu i kako da je planiramo tako da je izvedemo bez teškoća, a zatim sistematično obrađuje sve nezgode koje se mogu dogoditi u planinama (u različitim dobima godine), od najobičnijih žuljeva i umora, preko nesreća, do kojih dođe zbog fotografiranja, kad fotograf traži najbolji mogući položaj pa sklizne u dolinu, krpelja i drugih životinja, koje mogu poremetiti planove, pa sve do padova i zimskih nesreća, kad planinare iznenade kako magla, tako i strehe, snijeg, led itd. Knjiga je to koja može značajno smanjiti broj nesreća u planinama – treba je samo pročitati i znanje primijeniti.
Samo Rugelj, Bukla