Ilija Barišić: Filmska gramatika videoigara : modaliteti vizualnog izlaganja novih medija
Knjiga Ilije Barišića (Zagreb, 1981) i izvan hrvatskih okvira jedan je od pionirskih teorijsko-istraživačkih radova o videoigrama kao “novom” audiovizualnom mediju te o njegovim dodirnim točkama sa “starim” medijem – filmom.
Oslanjajući se na filmološki teorijski okvir, a uzimajući u obzir i nove teorije igara, autor na velikom uzorku popularnih videoigara istražuje sinergijski komunikacijski učinak filmskih i ludičkih izražajnih sredstava te se posebno posvećuje identificiranju načina djelovanja različitih tipova filmskog izlaganja u videoigrama. Kao ključno postavlja pitanje na koji način ono ‘filmsko’ i ono ‘igrivo’ zajedno funkcioniraju i kako u tim okolnostima djeluju na kreiranje doživljaja igratelja. Odgovor na to pitanje omogućuje dublje, kompleksnije i potpunije razumijevanje medija videoigre, ali i pruža neke nove perspektive u filmskoj teoriji, osobito u pogledu na rubne, hibridne predjele medija pokretnih slika, te otvara neke nove analitičke perspektive za interaktivne medije.
Jasna Čapo: Dva doma: hrvatska radna migracija u Njemačku kao transnacionalni fenomen
U ovoj se knjizi autorica Jasna Čapo bavi pitanjem okolnosti i konteksta radnih migracija gastarbajtera u Njemačku tijekom druge polovice 20. st. Primjećuje promjenjivost istraživačkih paradigmi koje se tiču izučavanja tog specifičnog fenomena te se sama s njime 
hvata u koštac koristeći longitudinalni način istraživanja i kulturnoantropološku metodologiju. Takav joj pristup omogućuje razumijevanje, ne samo dinamike života gastarbajtera, već i uvid u pojedinačne priče i obiteljske kontekste. Autorica uviđa, kako je prvotna privremenost migracije gastarbajtera i njihovog neizbježnog povratka, zamijenjena transmigracijom. To dovodi do dvodomnosti i formiranja problema mjesta Hrvatske i Njemačke u definiciji doma. Daljnje posljedice, koje autorica primjećuje i kojima se bavi, jest pojavljivanje transnacionalnih obitelji koje su razdvojene državnim granicama te samim time i transnacionalnih generacija i transkulturacije. Pojavom transnacionalnih generacija, otvara se pitanje izražavanja osobnog identiteta pripadnika takvih zajednica, preciznije, izražavanja dvojnog identiteta koji uključuje i hrvatsko i njemačko.
